Poljoprivredno-prehrambeni fakultet otišao je i korak ili čak više njih dalje. Ne samo da imaju prigodnu studentsku kantinu, već od nedavno, i tzv. funkcionalnu i pametnu kantinu, a za studentski džep, jer kvalitetno nije, nužno i, uvijek skupo. Naime, uz stručno i akademsko mentorstvo, sve su, dizajnirali i, kreirali studenti...
Čovjek raspravlja, a priroda djeluje. - Voltaire
Znatan dio fakulteta, u Sarajevu, u prijestolnici, danas nema, bilo kakvu, studentsku kantinu. Međutim, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet (utemeljen 1940. godine, prije samoga Univerziteta u Sarajevu) otišao je i korak ili čak više njih dalje. Ne samo da imaju prigodnu studentsku kantinu, već od nedavno, i tzv. funkcionalnu i pametnu kantinu, a za studentski džep, jer kvalitetno nije, nužno i, uvijek skupo. Naime, uz stručno i akademsko mentorstvo, sve su, dizajnirali i, kreirali studenti...
„Svi smo nekada bili mladi i moguće, je to, da tada nismo dovoljno vodili računa, o tome, šta konzumiramo i pijemo. Nažalost. Međutim, vremena se ipak srećom mijenjaju, pa nekada, i u nečemu, i na pozitivno. Vodeći ovu studentsku kantinu, u koju su svi dobrodošli, od 1998. godine, vremenom sam pažljivo opažala to da studenti, sve češće, i sve više, pitaju npr. za integralna peciva, za tamni šećer ili čak čaj bez šećera. I to me je, stvarno uvijek beskrajno, radovalo i nadahnjivalo“, u priču nas uvodi Elma Dragolovčanin, koja vodi funkcionalnu i pametnu studentsku kantinu, ili kako bi se to narodski reklo „zdravu“ kantinu, na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
„Naravno, zadržali smo, i svu ili, većinu prijašnje hrane, i pića, u našoj studentskoj kantini. Prelazak na bolje navike, važne za zdravlje, svih nas, nekada treba malo više, i vremena, i strpljenja, ali za naše drage goste, ništa nam nije teško“, s pregačom, te osmijehom, poput ljubazne stjuardese, objašnjava Dragolovčanin.
A uz sve ostalo, od nedavno, u ponudi su i tzv. funkcionalni i pametni sendviči, od integralnog peciva, a sa salatom, i namazom, prema želji. Uz to, nutritivno bogate obrok-salate, odnosno makro-salate, ali i voćni čia-jogurti, odnosno pudinzi, koji se mogu konzumirati samostalno, kao prigodna i osvježavajuća užina, ali isto tako, i kao poslastica, za kraj.
Studentice nutricionizma sa stručnom terminologijom i pristupom obrazovanih nutricionista
Dok nekoliko veselih studenata, sa strane, dobacuje to da je „funkcionalna i pametna studentska kantina prva liga“, njihove vrijedne kolegice pojašnjavaju kako je, sve to zapravo, počelo i kakav je tok imalo, te kakav danas uspješan ishod ima.
Almira Avdić, iz Sarajeva, i Ajla Selimović, iz Ilijaša, obje studentice, posljednjeg semestra, prve generacije, studija nutricionizma, pričaju o tome kako je ovaj zahvat koncipiranja, i realizacije, funkcionalnih i pametnih obroka bio i užitak, ali i ozbiljan studentski rad, koji je urodio tim plodom da je, iz učionice, i laboratorije, konačno došao na tanjir, kao ne samo jestiv, već i nutritivno bogat, i koristan, a istovremeno, i ukusan, te osvježavajući.
„Na studij nutricionizma, upisana sam sa zvanjem obrazovanog tehničara nutricionizma. To je bio, nekako jedan, prirodni slijed, da dođem studirati nutricionizam, i to, upravo na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a kako se radilo o prvoj generaciji, ovoga studija, mojoj sreći nije bilo kraja. Naravno, nisam pogriješila. Naprotiv“, ushićeno će Avdić.
I dok sjedi u kutu studentske kantine, ispred prigodne tzv. funkcionalne i pametne biblioteke, listajući stručnu knjigu, upravo o onome šta je odlučila konzumirati toga dana, Almira Avdić dodaje – Želje i ciljevi su nam ti da ljudi ne budu robovi navika, posebno ne loših navika, pa i prilikom svoje prehrane. Pravilna ishrana nije, tek puka, periodična suplementacija, već potreban pažljivo planirani, i osmišljeni, koncept i kontinuitet, koji nije nikakav bauk. Upravo, to može biti ključ našeg pojedinačnog zdravlja, pa onda, samim time, i kolektivnog zdravlja.
A na samome ulazu, u funkcionalnu i pametnu studentsku kantinu, nalazi se prigodni plakat o ponudi kantine, kojeg je dizajnirala Selimović.
„Obrazovati ljude, posebno mlade, o tome, kako se pravilno, i uravnoteženo, hraniti nije niti malo lako, ali je ipak izazov, tim više, jer je takve navike, što bolje, dobiti i razviti, kod sebe, što je prije moguće, u mladosti“, ističe Ajla Selimović.
Ponosna na svoj plakat, o ponudi funkcionalne i pametne studentske kantine, Selimović pojašnjava to kako su, prilikom ovoga studentskog zadatka, koji je izašao izvan okvira učionice, na tanjir, vodili računa, o svemu, „o nutritivnim vrijednostima, o onome što vole ili bar što bi, što je više moguće, trebali konzumirati, najprije studenti, pa onda i svi drugi, uključujući i ekonomski faktor“.
Studentice ipak dodaju to da „svega ovoga jednostavno ne bi bilo bez njihove, mentorice i, voditeljice studija nutricionizma, ali i da, uz njihove obroke, tokom ispita, energija i koncentracija nikako, i nikada, ne padaju“.
Od studentskog zadatka do tanjira punog zdravlja i osvježenja, korisnog svima
Prof. dr. sc. Irzada Taljić, voditeljica studija nutricionizma, nakon izjava svojih, vrijednih i kreativnih, studentica gotovo da nema šta dodati, šaleći se, kaže profesorica.
„Prva generacija studenata, sad su treća godina, je prošle godine dobila zadatak, u okviru predmeta Ishrana tokom životnog ciklusa, da osmisle obroke, koje bi mogli kupiti u kantini fakulteta. Kriteriji su bili sljedeći: nabavna cijena sastojaka, i energenata, koje Elma (voditeljica kantine, s početka priče, op. a.) plaća, za pravljenje postojećih obroka, u skladu sa mogućnostima pripreme, koje Elma ima u kantini. Takođe, sve uskladiti sa principima pravilne ishrane, nutritivno bogate, i da bi to oni sami jeli. Kriterij nije bio osmišljavanje recepta, već pronalaženje postojećeg, i usklađenost, sa prethodno navedenim kriterijima“, elaborira prof. dr. sc. Taljić.
„Studenti su bili podijeljeni, u grupe, po četiri – pet studenata, u svakoj. Cilj je bio, spojiti teoriju sa praksom, i ukazati da, malim koracima, se dolazi do rezultata. Predmet Ishrana tokom životnog ciklusa je predmet, u okviru kojeg govorimo o značaju ishrane, tokom svih faza života, o nutritivnoj, i energetskoj, vrijednosti hrane. Populacija koja se obrađuje je i studentska populacija, koja je dostigla svoj rast, i razvoj, i kojoj, u ovoj fazi, treba hrana, koja potiče koncentraciju i efikasnost. Studenti borave, više sati, na fakultetu i mogu ponijeti, od kuće, neki obrok, a u nedostatku toga, bitno je, da imaju, nadohvat ruke, između predavanja, da mogu kupiti obrok, koji će ih držati fokusiranim na predavanja“, dodaje profesorica Taljić.
Studenti su osmislili i nazive obroka, te tako ostavili, svoj dodatni, pečat fakultetu i novim generacijama, koje tek stižu. Dugoročno su, želje i, planovi raditi, što je više moguće, na održivosti, i reciklaži, pa i, na tome, da biljke, odnosno primarno, povrće i voće, koje uzgajaju studenti, cijele lepeze, ostalih postojećih odsjeka, i smjerova, ovoga fakulteta, se servira upravo na ovim tanjirima.
„Zadatak se studentima svidio, izrazili su svoju kreativnost, ali i stručnost, a ishod predmeta je uvođenje u struku. Ja sam prezadovoljna učinjenim, jer se, na djelu, pokazalo koliko su znanja usvojili, i da to znanje znaju prenijeti i promovisati pravilnu ishranu, koja treba biti nutritivno, i energetski, zadovoljavajuća i održiva“, zaključuje prof. dr. sc. Irzada Taljić, voditeljica studija nutricionizma na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.[1]
I dok nadležni niti ne pokušavaju ništa učiniti po pitanju zaustavljanja inflacije, uzrokovane trenutno, prije svega, cijenama hrane, studenti izgleda rade veliki posao...
[1] Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu je najstarija visokoobrazovna ustanova u Bosni i Hercegovini. Studij nutricionizma je utemeljen 2020. godine. Trenutno, svoj studij, okončava prva generacija bakalaureat-studenata, odnosno prvog ciklusa. Nastojanja su vremenom razvijati i drugi ciklus, ovoga studija, odnosno magistarski/master-program.